Kako pričati o Rabu bez legenda o sv. Kristoforu zaštitniku biskupije a potom i cijelog otoka, čiji moćnik Rabljani i danas ljubomorno čuvaju, sv. Marinu utemeljitelju Republike San Marino,  profesoru matematike, teologu, fizičaru, biskupu i nadbiskupu Mark Antun de Dominisu, i svim živućim otočkim legendama i osobama, Rab je bio rimsko naselje komu je car Oktavijan August dao status grada i proglasio ga municipijem 10 godina prije Krista. Dug je nas otočana da nam se oni ne otmu zaboravu i civilizacijskih vrijednih
stečevina , o čemu ćemo pričati,  jer je Rab otok za duga sjećanja, Grad žive povijesti. Kako ćemo pričati o Rabu a ne spomenuti tri prekrasna Gradska Parka na obrisima kvarteta zvonika koji stoljećima stražare nad  gradom kojima se razlikuje od naselja manjega značaja. Kao i uvijek, pogled u prošlost osvjetljava nam sadašnjost, svih pitoresknih mjesta na otoku: Barbat, Banjol, Kampor, Mundanije, Palit i Supetarska Draga,  koji svojim posebnostima, gostoljubivim otočanima, ukupnom turističkom ponudom privlače svakog putnika namjernika.

(IZVOR:TZG RAB)

Otok Rab se proteže u pravcu sjeverozapad-jugoistok, u dužim od 22 km od rta Sorinj na sjeverozapadu do rta Glavina na jugoistoku. Najveća mu je širina 11 km.Velebitski kanal dijeli otok Rab od kopna, a najbliži je kopnu na krajnjem jugoistočnom rtu, i to 1800 m. Od otoka Paga na jugoistoku dijeli ga kanal Paško tijesno, na zapadu prema otocima Cresu i Lošinju nalazi se Kvarnerić, a od otoka Krka na sjeverozapadu dijele ga Senjska vrata.

Otok Rab ima tzv. >jadranski tip< mediteranske klime s ugodnim toplim ljetima i blagim zimama. Za takvu blagu klimu Rab u mnogome zahvaljuje brdskom lancu Kamenjak koji ga štiti od hladne bure, najčešće vjetra zimi i u rano proljeće. Osim bure s jugoistoka uglavnom u jesen puše topli i vlažni vjetar - jugo, koji redovito donosi kišu. U ljetnim mjesecima preko dana obično puše maestral, ugodni povjetarac koji ublažava ljetnu sparinu. Ostali vjetrovi i oluje rijetka su pojava.
U raslinstvu otoka Raba nailazimo na velike razlike i suprotnosti. Najoskudniji raslinstvom su sjeveroistočni obronci i vrhovi lanca Kamenjak, gdje nalazimo pravi krš. Na jugozapadnim obroncima ovog masiva je nešto drukčije; tu nailazimo na sitne trave, kuš, smilje, mlječiku, šparogu, bijelu lozu, borovicu, bijeli glog, a nakon pošumljavanja vrlo se lijepo razvija nekoliko manjih kompleksa bora i crnike.
Najzeleniji dio otoka je područje Kalifronta koje je čitavo pod šumom. Taj je predio jedan od najljepših kompleksa crnike na Mediteranu.

Sve donedavna stanovnici otoka brali su brnistru, močili je u moru, išćešljavali vlaknasto tkivo i od toga izrađivali tkaninu. Osim brnistre, na tom dijelu otoka raste i raznoliko poljsko cvijeće.

(IZVOR:GRAD RAB) 

Za razliku od ostalih kvarnerskih otoka, koje karakterizira relativno veliki broj naselja, otok Rab ima relativno mali broj naselja. Na otoku ih ima 8: Banjol, Barbat, Kampor, Lopar, Mundanije, Palit, Rab i Supetarska Draga.

Izuzimajući Mundanije sva su ostala rapska naselja locirana u blizini mora. Zbog toga se tretiraju kao turistička naselja.

Na položaj naselja u rapskoj općini utjecali su klima i sastav podloge. Sva su rapska naselja nastala u prostorima zaštićenim od bure. Taj je utjecaj toliko velik tako da su sva naselja okrenuta na jugozapad.

Veoma značajna karakteristika naselja na otoku Rabu jest to da su vezana uz flišne zone što ukazuje na veliku ulogu poljoprivrednog iskorištavanja u prošlosti.

Rab je među onim malobrojnim jadranskim otocima koji ne bilježe pad broja stanovnika. Štoviše, broj stanovnika stalno se povećava. No ipak, broj stanovnika oscilira prema godišnjem dobu. Tijekom ljeta broj raste dok zimi pada zbog sezonskog rada i oslanjanja na turizam sezonskog tipa.

Nagli turistički razvitak iz korijena je promijenio način života, tako da sada gotovo svo stanovništvo otoka posredno ili neposredno živi od turizma.

(IZVOR:WIKIPEDIA.HR)

  • O Rabu - Slika 1
  • O Rabu - Slika 2